Predstavljanje istraživanja “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri“
Javno predstavljanje istraživanja “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri: izvještaj o rezultatima sociološkog istraživanja” kojega su u sklopu projekta Mi plus proveli doc. dr. sc. Krešimir Krolo i doc. dr. sc. Željka Tonković održano je putem video linka u petka, 30. listopada 2020. godine. Aktivnost su u sklopu Mi plus projekta vodili Istarska kulturna agencija i udruga Metamedij.
Govornici na predstavljanju su bili: Krešimir Krolo, Roberta Weissman Nagy (ispred Županijskog stručnog vijeća učitelja likovne umjetnosti Istarske županije), Vladimir Torbica (pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županija), Ivana Čehić Rabljenović i Tanja Ranić Rovis (udruga Faro 11), dr.sc. Jerica Ziherl (Muzej Lapidarium Novigrad) i Marino Jurcan (udruga Metamedij). Predstavljanje je moderirao Boris Vincek (udruga Metamedij).
Istraživanje je imalo za cilj utvrditi obrasce kulturnih potreba i kulturne potrošnje mladih i prigodne populacije odraslih na području Istarske županije. Radi preciznijeg kreiranja projektnih programa i sadržaja u nezavisnoj kulturi, željelo se ispitati kakve bi sadržaje mladi voljeli posjećivati u organizaciji udruga u lokalnoj zajednici. U tu svrhu kreiran je anketni upitnik koji je sadržavao nekoliko specifičnih skala i dimenzija nužnih za precizno mapiranje kulturne potrošnje, kulturnog kapitala i preferencija. Prikupljanje podataka odvijalo se tijekom zime i proljeća 2020. godine, a anketni upitnik je bio distribuiran srednjim školama iz Istarske županije te, kako bi se zahvatila šira populacija odraslih, putem lokalnih medija i društvenih mreža. U konačnici, ispunilo ga je 644 ispitanika.
Ispitanici najčešće posjećuju prostore gradske ili mjesne knjižnice, Cinestar kino, nezavisne filmske projekcije i kinoteku, različita sportska događanja i kazališne predstave, dok se na začelju nalaze koncerti istarske tradicijske i etno glazbe, događanja u sklopu pučkog učilišta, košarkaške utakmice te nastupi klapa, tamburaša i sevdah glazbenika.
Kao svojevrsni kontrapunkt, izdvajaju se korelacije koje povezuju sljedeće obrasce posjećivanja: tradicionalno-popularni, elektroničko – narodno-zabavni i sportski. Radi se o segmentu kulturnih potrošača koji pokazuju znatno veći interes za zabavne i hedonističke sadržaje, dok su manje zainteresirani za kulturne programe i sadržaje u užem smislu.
Kada se razmotre razlike s obzirom na spol, pokazuje se da muškarci značajno češće posjećuju sportske sadržaje, dok žene postižu veće prosječne vrijednosti na indeksu tradicionalno-popularnih sadržaja, sadržaja visoke kulture te na indeksu koji se odnosi na posjećivanje knjižnice i srodnih javnih događanja. S druge strane, nema razlika u pogledu odlazaka u muzeje i galerije, rokersko-alternativne sadržaje, ali ni u posjećivanju elektroničkih i narodno- zabavnih koncerata.
Rezultati istraživanja pokazuju kako ne postoji visoka razina zadovoljstva kod svih korištenih dimenzija, no kod nekih je zadovoljstvo ispitanika nešto više, dok je kod drugih manje. Primjerice, ispitanici su najzadovoljniji sportsko-rekreacijskim sadržajima te prometnom povezanosti unutar županije, dok su najmanje zadovoljni perspektivom zaposlenja te kvalitetom javnog prijevoza. Kulturni i kulturno-društveni život se smjestio na sredinu tablice. Ispitanici iz Pule i okolice u prosjeku pokazuje više zadovoljstva u odnosu na ispitanike u unutrašnjosti Istre.
Znatno manje dobivene vrijednosti u smislu preferencija suvremene i nezavisne kulturne proizvodnje te ukusa u stranim i suvremenim stranim glazbenim žanrovima srednjoškolaca, sugerira potencijalno generacijsko razlikovanje i odmak od suvremenosti i kulturnih sadržaja kao oblika globalne i kozmopolitske odrednice potrošnje. Drugim riječima, prema podacima dobivenim u ovom istraživanju, mlađi ispitanici u uzorku se sve više zatvaraju prema suvremenoj i globalnoj kulturi, dok im istovremeno raste interes za narodno-zabavne i hedonističke sadržaje.
Nakon Krolovog izlaganja prisutnima se obratio pročelnik Torbica koji je napomenuo da će preporuke ovog istraživanja i zaključci doneseni tijekom javne diskusije biti od velike pomoći pri izradi nove Istarske kulturne strategije. Nakon toga su o primjerima iz prakse i vlastitim iskustvima u radu s djecom govorili Jerica Ziherl, Roberta Weissman Nagy, Ivana Čehić Rabljenović i Tanja Ranić Rovis. Uslijedila je javna diskusija u koju su se mogli uključiti svi povezani putem vido linka.
Kompletan tekst istraživanja nalazi se ovdje:
Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri
Sažetak istraživanja možete pročitati ovdje:
Prezentacija istraživanja kulturnih potreba i interesa građana
Preporuke i zaključci:
– Adresirati problem marginaliziranog statusa strukovnih škola po pitanju pristupa i razvoja kulturnih potreba.
– Napraviti detaljnu analizu društveno-humanističkih programa, aktivnosti i inicijativa u gimnazijama (nastavnim i izvannastavnim) s ciljem podizanja razine edukacija i radionica na području umjetnosti i kulturnog stvaralaštva.
– Radionice u organizaciji udruga iz nezavisne kulture treba organizirati s praktičnim elementima, ali uz neizbježni dio društveno-humanističke analize i kritičkog ulaza.
– Programiranje i kodiranje nužno „oplemeniti“ društveno-humanističkim analizama i kritičkim osvrtima na ulogu i utjecaj tehnologije na pojedinca i društvo.
– Kreirati programe u svrhu smanjivanja jaza između muškaraca i žena kada je u pitanju korištene interneta i računalne tehnologije, pogotovo u polju kodiranja i programiranja.
– Omogućiti veću mogućnost sudjelovanja u umjetničkom i kulturnom stvaralaštvu u zajednici kreativnim pojedincima kako bi se reducirao rizik odlaska iz mjesta stanovanja.
– Zagovarati veću prisutnost suvremenih i kritičkih umjetničko-kulturnih sadržaja u srednjim školama.
– Proširiti istraživanje koje bi uključivalo i populaciju osnovnoškolske djece kada za to budu osigurani bolji uvjeti (COVID 19)
– Ojačati segment zagovaranja kako bi se olakšao posao predstavnika civilnog društva koji organiziraju i provode programe edukacije mladih u školama na temu suvremene umjetnosti i prakse i zainteresiranih učitelja.
– Na razini platforme MI plus pripremiti kalendar te listu aktivnosti i programa članice koji bi mogli biti zanimljivi učenicima i učiteljima pri planiranju posebnih edukativnih programa u školama. Uključiti i druge zainteresirane udruge putem on-line formulara.
Za projekt MI plus dodijeljeno je sveukupno 797.402,28 kn, od čega 677.791,94 kuna sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Predstavljanje istraživanja “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri“