MI plus

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

MI plus : Novosti : 28/07/2020

Prezentacija istraživanja kulturnih potreba i interesa građana

Istraživanje koje doc. dr. sc. Krešimir Krolo i doc. dr. sc. Željka Tonković proveli za potrebe Mi plus projekta imalo je za cilj utvrditi obrasce kulturnih potreba i kulturne potrošnje mladih i prigodne populacije odraslih na području Istarske županije. Radi preciznijeg kreiranja projektnih programa i sadržaja u nezavisnoj kulturi, željelo se ispitati kakve bi sadržaje mladi voljeli posjećivati u organizaciji udruga u lokalnoj zajednici. U tu svrhu kreiran je anketni upitnik koji je sadržavao nekoliko specifičnih skala i dimenzija nužnih za precizno mapiranje kulturne potrošnje, kulturnog kapitala i preferencija. Kulturna potrošnja ispitana je preko nekoliko aspekata: posjećivanje kulturnih i zabavnih sadržaja na području Istre, posjećivanje festivala na području Istre te preferencije različitih sadržaja (npr. kreativnih radionica) u organizaciji udruga iz kulture. Struktura i analiza izvještaja sastoji se od prikaza temeljnih sociodemografskih karakteristika ispitanika, obrazaca kulturne potrošnje i potreba te odabranih mjera kulturnog kapitala. U konačnici se raspravlja o implikacijama nalaza za programske ciljeve „Mi plus“ projekta, ali i o nalazima kao potencijalnim indikatorima razvoja kulturnih politika na području Istre.

Prikupljanje podataka odvijalo se u dva razdoblja, od 2. ožujka do 2. travnja te od 18. travnja do 18. svibnja 2020. Poziv za ispunjavanje upitnika upućen je svim srednjim školama na području Istarske županije. Kako bi se zahvatila šira populacija odraslih, anketni upitnik je distribuiran putem lokalnih medija i društvenih mreža. Upitnik je ukupno ispunilo 644 ispitanika.

Dobni raspon ispitanika kretao se od 13 do 66 te je prosječna dob bila 27 godina. Rodna struktura pokazuje veću zastupljenost ženskih ispitanika, što je također očekivano s obzirom na činjenicu da su žene u prosjeku više zainteresiranije za različite kulturne sadržaje i teme vezane za kulturu. Također, u gimnazijskim usmjerenjima u prosjeku su zastupljenije žene (Tonković, Krolo i Marcelić, 2020), a slabiji odaziv strukovnih škola trogodišnjeg i četverogodišnje usmjerenja rezultiralo je i nešto većom zastupljenošću djevojaka u uzorku. Slabija zastupljenost polaznika trogodišnjih strukovnih škola predstavlja potencijalni problem kod uopćavanja rezultata istraživanja na populaciju srednjoškolaca u Istri, tim više što su polaznici gimnazijskih programa disproporcionalno više zastupljeni u odnosu na druge smjerove i programe.

Kako bi bilo moguće uspoređivati skupine ispitanika s obzirom na mjesto stanovanja, zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave, ispitanici su zbog daljnjih analiza podijeljeni u nekoliko skupina, pri čemu je struktura uzorka sljedeća: Pula i okolica 39,1 %, Umag, Rovinj i okolica 23,6%, unutrašnjost Istre (Buzet, Pazin, Labin i dr.) 20,3 %, Novigrad i okolica 8,2 %, ostali 8,7%.

Najčešće posjećivani programi

Ispitanici najčešće posjećuju prostore gradske ili mjesne knjižnice, Cinestar kino, nezavisne filmske projekcije i kinoteku, različita sportska događanja i kazališne predstave, dok se na začelju nalaze koncerti istarske tradicijske i etno glazbe, događanja u sklopu pučkog učilišta, košarkaške utakmice te nastupi klapa, tamburaša i sevdah glazbenika. Češće posjećivanje koncerata/partija elektroničke glazbe povezuje sa češćim odlascima na koncerte izvođača regionalne narodno-zabavne glazbe, što ukazuje na određeno glazbeno-stilsko približavanje ovih žanrova, ali i na svojevrsni hedonistički obrazac u pogledu provođenja slobodnog vremena, koji je nešto više zastupljen kod mlađe populacije. S obzirom na društvenu relevantnost nezavisne kulturne scene, značajno je spomenuti da se posjećivanje sadržaja u organizaciji udruga nezavisne i izvaninstitucionalne kulture povezuje sa sklonošću ispitanika da češće posjećuju koncerte rock glazbe i srodnih glazbenih žanrova kao što su punk, metal i indie. Drugim riječima, pokazuje se da je interes za koncerte, predstave i druge sadržaje koje proizvode udruge i umjetničke organizacije na nezavisnoj kulturnoj sceni povezan s rokersko-alternativnim obrascem kulturnih preferencija i glazbenog ukusa. Zanimljivost tog obrasca je njegovo pozicioniranje između alternativne i „visoke“ kulture, što se ogleda ne samo u sadržajima koji se preferiraju, nego i u sociodemografskim pokazateljima i odrednicama kulturnog kapitala posjetitelja.

Kao svojevrsni kontrapunkt, izdvajaju se korelacije koje povezuju sljedeće obrasce posjećivanja: tradicionalno-popularni, elektroničko- narodno-zabavni i sportski. Radi se o segmentu kulturnih potrošača koji pokazuju znatno veći interes za zabavne i hedonističke sadržaje, dok su manje zainteresirani za kulturne programe i sadržaje u užem smislu. Da se radi o međusobno suprotstavljenim obrascima, pokazuje i negativna korelacija između posjećivanja rokersko-alternativnih i sportskih sadržaja. Odnosno, može se zaključiti da publika koja češće odlazi na sportske utakmice ujedno pokazuje značajno manji interes za programe nezavisne scene i koncerte rokersko-alternativnog predznaka.

Zaključno, struktura preferencija u pogledu posjećivanja kulturnih i zabavnih sadržaja u Istri upućuje na dva temeljna tipa kulturnih potrošača, pri čemu se s jedne strane izdvajaju oni koji naginju različitim sadržajima i programima visoke i suvremene kulture, a koji su ujedno i ciljana publika nezavisne kulturne scene, dok su s druge strane potrošači koji naginju tradicionalno-popularnim i hedonističkim sadržajima.

Posjećivanje s obzirom na dob i spol

Kada se razmotre razlike s obzirom na spol, pokazuje se da muškarci značajno češće posjećuju sportske sadržaje, dok žene postižu veće prosječne vrijednosti na indeksu tradicionalno-popularnih sadržaja, sadržaja visoke kulture te na indeksu koji se odnosi na posjećivanje knjižnice i srodnih javnih događanja. S druge strane, nema razlika u pogledu odlazaka u muzeje i galerije, rokersko-alternativne sadržaje, ali ni u posjećivanju elektroničkih i narodno- zabavnih koncerata.

Uvid u dobne razlike pokazuje da su u svim aspektima posjećivanja zabilježene značajne razlike osim kada je riječ o tradicionalno-popularnim sadržajima. Pritom su tendencije takve da s dobi raste učestalost posjećivanja svih obrazaca koji se povezuju s visokom i suvremenom kulturom (muzeji i galerije, visoka kultura, knjižnice i javna predavanja, rokersko-alternativna kultura), dok opada sklonost posjećivanju sportskih događanja te koncerata elektroničke i narodno-zabavne glazbe. Kada se uzme u obzir vrijeme koje je potrebno za stjecanje „kulturnog kapitala“ (Bourdieu, 1979), kao i smanjene financijske mogućnosti srednjoškolske populacije, ne iznenađuju niže vrijednosti na gotovo svim indeksima kulturne potrošnje odnosno posjećivanja sadržaja. S druge strane, sklonost učestalijem praćenju kulturnih sadržaja raste s dobi, ali i s razinom obrazovanja i relativnim porastom ekonomskih mogućnosti u odnosu na srednjoškolsku dob. Upravo se u tom segmentu kulturnih potrošača nalaze redoviti posjetitelji programa i aktivnosti koje se povezuju sa suvremenom kulturom i nezavisnom scenom. Takvi nalazi u skladu su s drugim istraživanjima izvan Hrvatske, a koja su pokazala da se u urbaniziranim i visokorazvijenim središtima kulturne proizvodnje formira specifičan obrazac „nezasitnih“ kulturnih potrošača (Katz-Gerro i Sullivan, 2010), odnosno onih koji učestalo odlaze na kulturna događanja, a odlikuje ih viša razina obrazovanja i povoljan socioekonomski status.

Promatrajući razlike s obzirom na trenutni status ispitanika, pokazuju se tendencije koje odgovaraju dobnim razlikama. Naime, učenici u usporedbi sa studentima i zaposlenima rjeđe posjećuju sve tipove sadržaja osim sportskih te koncerata elektroničke i narodno-zabavne glazbe. Pohađanje gimnazija, kao i studiranje, ali i status zaposlene osobe, mogu se povezati s većom učestalošću posjećivanja svih tipova sadržaja koji se odnose na visoku i suvremenu kulturu. Pažljiviji pogled na razlike među učenicima s obzirom na tip srednjoškolskog programa otkriva, očekivano, da gimnazijalci u odnosu na učenike strukovnih smjerova više posjećuju sadržaje visoke kulture, muzeje i galerije te knjižnice i s njima povezana javna događanja.

Različiti obrasci posjećivanja kulturnih i zabavnih sadržaja povezani su i s jednim od standardnih pokazatelja objektiviranog kulturnog kapitala, broja knjiga u kućanstvu. Pokazuje se, očekivano, da će ispitanici koji posjeduju više od stotinu knjiga u kućanstvu ujedno pokazivati veću sklonost prema sadržajima visoke i suvremene kulture. Manji broj knjiga u kućanstvu povezuje se, s druge strane, sa češćim odlascima na sportske utakmice i koncerte elektroničke i narodno-zabavne glazbe.

Zadovoljstvo društvenim i kulturnim sadržajem

Jedna od važnijih stavki po pitanju razumijevanja kulturnih potreba i preferencija ispitanika jest i percepcija zadovoljstva društvenim i kulturnim sadržajem u mjestu stanovanja. Rezultati istraživanja pokazuju kako ne postoji visoka razina zadovoljstva kod svih korištenih dimenzija, no kod nekih je zadovoljstvo ispitanika nešto više, dok je kod drugih manje. Primjerice, ispitanici su najzadovoljniji sportsko-rekreacijskim sadržajima te prometnom povezanosti unutar županije, dok su najmanje zadovoljni perspektivom zaposlenja te kvalitetom javnog prijevoza. Kulturni i kulturno-društveni život se smjestio na sredinu tablice, no u prosjeku je riječ o nezadovoljstvu ispitanika jer vrijednosti padaju ispod vrijednosti.

Uspoređujući zadovoljstvo kulturnom ponudom i sadržajima s obzirom na mjesto stanovanja, vidljivo je kako ispitanici iz Pule i okolice u prosjeku pokazuje više zadovoljstva u odnosu na ispitanike u unutrašnjosti Istre (Pazin, Buzet i Labin). Razloge tome treba tražiti prvenstveno u činjenici kako je riječ o najvećem gradu u Istarskoj županiji i središtu različitih institucija i organizacija u kulturi te je onda po pitanju raspoložive infrastrukture i resursa u boljem položaju u odnosu na unutrašnjost Istarske županije.

Razlike s obzirom na trenutni status pokazuju pak kako polaznici strukovnih škola najviše ocjenjuju kvalitetu izlazaka u vlastitoj sredini, dok su studenti i zaposleni najmanje zadovoljni. Valja istaknuti nezadovoljstvo kulturnim sadržajima i ponudom učenika i učenica u srednjim školama u Istarskoj županiji, no nešto veće zadovoljstvo studenata i zaposlenih. Ove razlike mogu se objasniti specifičnim potrebama i preferencijama odraslih ispitanika u uzorku i činjenice da su ulaskom u zreliju životnu dob ispitanici manje skloni zabavnim sadržajima, a više „mirnijim“ kulturnim manifestacijama. Također, kada se pogledaju razlike s obzirom na učestalost posjećivanja kulturnih sadržaja te razlike s obzirom na glazbeni ukus, otvara se prostor zaključku koji osim dobnog kriterija unosi i razliku koja je vezana za potencijalno generacijske razlike u ukusu i preferencijama ispitanika i ispitanica. Naime, znatno manje dobivene vrijednosti u smislu preferencija suvremene i nezavisne kulturne proizvodnje te ukusa u stranim i suvremenim stranim glazbenim žanrovima srednjoškolaca, sugerira potencijalno generacijsko razlikovanje i odmak od suvremenosti i kulturnih sadržaja kao oblika globalne i kozmopolitske odrednice potrošnje. Drugim riječima, prema podacima dobivenim u ovom istraživanju, mlađi ispitanici u uzorku se sve više zatvaraju prema suvremenoj i globalnoj kulturi, dok im istovremeno raste interes za narodno-zabavne i hedonističke sadržaje.

Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri

 

Prezentacija istraživanja kulturnih potreba i interesa građana